(Još) samo šest minuta sna

Deseci su studija provedenih o utjecaju sna na mozak, odnosno pamćenje i uglavnom su se znanstvenici složili da je 'najpametnije' duboko, dugo spavanje. Dok se nisu 'probudili'.

Istraživanje njemačkih znanstvenika prodrmalo je uvriježenu pretpostavku da je za aktivan um bitan dugačak, dubok san. U novom broju New Scientista objavljena je studija koja govori suprotvno - potrebno je tek šest minuta da se mozak vrati u formu! Znanstvenici sa sveučilišta u Dusseldorfu obradili su grupu studenata kako bi ispitali utjecaj sna na njihove memorijske kapacitete. Trebalo je zapamtiti set riječi te se nakon sat vremena podvrgnuti testiranju. Unutar tog sata jedna je skupina studenada dobila mogućnost da odspava do približno šest minuta, dok su ostali ostavljeni budnima. Rezultati su pokazali da je 'uspavana' skupina bolje zapamtila zadane riječi. Do sada se smatralo da procesiranje sjećanja započinje tek u fazi dubokog sna, oko 20 minuta nakon što se zaspe, no ovo je istraživanje pokazalo blagotvorne efekte i ultra kratkog sna. "Koliko smo do sada upoznati, ovo je prvi puta da je ultra-kratki san poboljšao memoriju.", rekao je Dr. Olaf Lahl, voditelj istraživnja, dok je njegov kolega sa Centra za istraživanje sna na Sveučilištu Loughborough, Jim Horne prihvatio rezultat sa zdrškom: "Ideja o poboljšanju memorije u samo šest minuta je jedinstvena, no trebamo biti oprezni s time. Postoji mnogo dokaza koji idu u prilog činjenici da se sjećanja obrađuju puno kasnije u snu."

Većina mladih je pod stresom

Troje od četvero tinejdžera diljem svijeta, a u Hrvatskoj njih čak 83 posto, osjeća da su pod velikim pritiskom, u prvom redu odraslih i roditelja, ali i ostalih vršnjaka i prijatelja.

Istraživanje je prošle godine GfK Roper Reports Worldwide proveo u 31 zemlji, a po rezultatima koje je predstavio GfK Hrvatska, odrasli nemaju monopol nad stresom. S tvrdnjom da su "mladi pod velikim pritiskom da rade stvari za koje odrasli misle da moraju", u Hrvatskoj se djelomično ili u potpunosti slaže 83 posto ispitanika u dobi od 13 do 19 godina. Hrvatska se tako nalazi na sedmom mjestu, prilično blizu svjetskom prosjeku, koji doseže visokih 77 posto. Najveći je postotak mladih koji osjećaju roditeljski pritisak u SAD-u (90 posto), Kanadi i Velikoj Britaniji (po 86 posto), te Madžarskoj (85 posto). Najmanje pritisak odraslih osjećaju mladi u Japanu (38 posto) i Indoneziji (37 posto). Da su prisiljeni raditi ono što traže njihovi prijatelji, u Hrvatskoj smatra 51 posto ispitanika, što je također blizu svjetskog prosjeka od 58 posto. Kao i u pogledu prije navedenih, s tom se tvrdnjom najviše mladih slaže u SAD-u (84 posto), Kanadi (77 posto), Velikoj Britaniji (75 posto), a najmanje opet u Japanu (27 posto) i Indoneziji (26 posto), pokazuju rezulati istraživanja koje je objavio GfK Hrvatska.

Glazba poslije moždanog

Slušanje glazbe u ranoj fazi oporavka od moždanog udara kod pacijenata može znatno utjecati na poboljšanje njihova općeg zdravstvenog stanja. Više od čitanja knjige.

Teppo Sarkamo, koji je vodio istraživanje, ustanovio je da su se pacijenti kojima je svakodnevno nekoliko sati puštana glazba puno bolje oporavljali od onih kojima se čitalo ili onih kojima se nije uopće čitalo. U skupini koja se oporavljala uz glazbu, zamijećeno je znatno poboljšanje pamćenja, a istodobno i poboljšanje u njihovoj sposobnosti zadržavanja pažnje, te im je opće mentalno stanje bilo puno bolje nego kod ostalih pacijenata. U istraživanju, čije su rezultate finski stručnjaci objavili u časopisu Brain, sudjelovalo je 60 pacijenata. Prof. Sarkamo predložio je da slušanje glazbe tijekom oporavka pacijenata koji su imali moždani udar postane dodatan oblik terapije, koji, kako je istaknuo, nije skup i jednostavno ga je provoditi. Pacijenti u glazbenoj grupi mogli su odabrati vrstu glazbe koja im se sviđa i koju će slušati tijekom boravka u bolnici. Istodobno su svi pacijenti sudjelovali u uobičajenom rehabilitacijskom procesu. Nakon tri mjeseca njihova se sposobnost pamćenja poboljšala za čak 60 posto u odnosu na skupinu kojoj se čitalo, kod njih je poboljšanje iznosilo 18 posto. Fokusirana pozornost u glazbenoj je grupi poboljšana za 17 posto, a u grupi kojoj se čitalo nije bilo pomaka nabolje. Poznato je da se nakon moždanog udara kod većine pacijenata jave problemi s pokretljivošću i kognitivnim sposobnostima, poput zadržavanja pozornosti i pamćenja. Dr. Sarkamo je objasnio kako je zajedno sa suradnicima u svojem istraživanju iskoristio prvih nekoliko tjedana nakon moždanog udara, kada pacijenti oko tri četvrtine vremena provode uglavnom u sobama i neaktivni su. "Naše je istraživanje pokazalo da je upravo ovo razdoblje ključno za poboljšanje pacijentova zdravstvenog stanja uz pomoć glazbe". Prof. Sarkamo je također kazao kako je potrebno provesti daljnja istraživanja da bi se studija potvrdila te kako uvijek postoji mogućnost da glazbena terapija ne djeluje kod svih pacijenata.

Pelud već kuca na vrata

Osobe koje imaju peludnu groznicu sve ranije osjećaju simptome, pa peludi ima u već u siječnju, a veljača bi mogla biti posebno teška, najavljuju njemački znanstvenici.

Curenje iz nosa i osjećaj pečenja u očima isu simptomi koje treba zanemariti, kaže profesor Ludger Klimek, direktor alergološkog centra u Wiesbadenu. "Peludna groznica dovodi do upale sluznice, a svaka upala šteti", kaže on. Stabla koja rano cvatu, poput bukve, breze, lijeske i johe, otpuštaju pelud već u siječnju i veljači. "Zatim počinje pelud trava, u lipnju, srpnju i kolovozu", kaže Gerhard Schultze-Werninghaus, potpredsjednik njemačkog društva za alergologiju i kliničku imunologiju kojemu je sjedište u Bochumu. Trećina svih Nijemaca alergična je na pelud. "Njihovi su imunološki sustavi prejaki i opiru se stranim tijelima koja su zapravo bezopasna", kaže Schultze-Werninghaus. Simptomi te reakcije su kihanje, šmrcanje i pečenje očiju". Iza tih upala stoji histamin, hormon koji tijelo proizvodi. "Mogu se uzimati antihistaminici koji će suzbiti djelovanje hormona", savjetuje stručnjak. Antihistaminici starije generacije izazivali su pospanost, kaže i dodaje da moderni proizvodi to ne čine. Protiv simptoma alergije može se boriti i sprejevima i kapima, sa i bez kortizona. "Nazalne slane otopine isto pomažu", kaže Klimek, Schultze-Werninghaus objašnjava da teškoće olakšava već obično ispiranje očiju čistom vodom.

Razgovor s psihologom? Ili...?

Kako razgovor s psihologom može pomoći doznajte na besplatnom predavanju i radionici koje će se održati u Knjižnici S. S. Kranjčevića 22. veljače s početkom u 18.30 sati.

Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića u suradnji s Psihološkim centrom TESA organizira predavanje i radionicu povodom Tjedna psihologije u Hrvatskoj. Interaktivno predavanje održat će i voditi Lili Letica, prof. psihologije i Jadranka Orehovec, prof. psihologije. Dođite i upoznajte se s načinima individualnog, partnerskog ili obiteljskog savjetovanja s psihologom!

Dozvola za pušenje

Kako bi pomogla svojim pušačima da se riješe te 'odurne' i nezdrave navike, vlada Velike Britanije razmišlja o uvođenju dozvola za kupovinu cigareta koje bi se svake godine trebale ponovo vaditi.

Ako bude usvojen novi prijedlog britanskog savjetodavnog tijela za zdravstvo, pušači će biti prisiljeni platiti deset funti za dozvolu za kupnju duhana. Predsjednik agencije Zdravlje Engleske Julian Le Grand, savjetnik bivšeg premijera Tonyja Blaira, smatra da bi se time znatno smanjio broj pušača, a ovako prikupljen novac išao bi Nacionalnoj zdravstvenoj službi. Osim dodatnih novčanih izdataka, pušače bi od cigareta trebale odvratiti i neugodnosti pri dobivanju dozvole. "Morate ispuniti komplicirani formular, vlada je vješta u sastavljanju takvih, te ponijeti i fotografiju, a dozvolu ćete morati produživati svake godine.'' "Sedamdeset posto pušača zapravo želi prestati pušiti. Stoga, ako im otežate da ponovo započnu s tom navikom, to će im pomoći u odvikavanju", rekao je Le Grand. Grupa za prava pušača Forest ovu ideju smatra ''sramotnom'', pogotovo uzme li se u obzir koliko poreza pušači već plaćaju. Simon Clark, glasnogovornik Foresta, smatra da će uz troškove administracije i svu dodatnu birokraciju najviše biti pogođeni "stariji i ljudi s niskim primanjima".

Ozljede za po doma

Manje ozljede, poput posjekotina na prstima ili ogrebotina na koljenima, česte su i u pravilu se saniraju kod kuće, pri čemu treba slijediti posebna pravila kako bi ne bi došlo do infekcije rane.

"Zapravo bi svaku ranu trebao obraditi liječnik. Najčešće nije tako jer se manje ozljede često mogu sanirati i kod kuće", rekao je Stefan Osche iz njemačkog Crvenog križa u Berlinu. Unatoč hitnoj potrebi da se zaustavi bol i krvarenje, ozljedu treba sanirati osoba koja je prethodno dobro oprala ruke. Rukama se, unatoč tomu što su dobro oprane, ne smije dodirivati otvorena rana. Kad posjekotina nastane za vrijeme rada u kuhinji, najčešće dođe do krvarenja, te se rana tako "iščisti" sama od sebe, smatra profesor na Sveučilišnoj klinici za dermatologiju u Jeni Peter Elsner. Nakon svake, pa i najmanje ozljede organizam sam aktivira proces zacjeljivanja rane. Ako krvarenje nije obilno i u ranu nije doprla velika količina prljavštine, najbolje je preko nje pustiti čistu vodu iz pipe. Uporaba dezinfekcijskih sredstava nakon toga smanjit će opasnost od infekcija. Pritom je bolje uporabiti dezinfekcijsko sredstvo u spreju. Tek nastalu ranu treba zaštititi od prljavštine sterilnom gazom ili običnim flasterom. Važno je obratiti pozornost da sterilnim dijelom bude prekrivena cijela oštećena površina kože. Za osobe s iznimno osjetljivom kožom farmaceutske su tvrtke proizvele flastere koji lagano prianjaju uz kožu. Među njima su i posebni flasteri za osjetljivu dječju kožu, koji se ujedno mogu jednostavno i bezbolno skinuti i zamijeniti. Kad se flaster navlaži podložan je razmnožavanju bakterija, pa ga je uputno što prije zamijeniti, jer će u protivnom rana teže zacijeliti. Kod dubljih posjekotina ranu treba najprije zaštititi jednom ili više sterilnih gaza, te potom ruku, nogu ili drugi ozlijeđeni dio tijela dobro povezati zavojem. Dobro je pribor za prvu pomoć imati u kući i u automobilu te povremeno provjeriti je li predmetima prošao rok trajanja.

Jogom do lakšeg poroda

Radionica Joga za trudnice, koja će se 24. veljače održati u Nava joga & pilates studiju, pripremit će vas za najčudesnije fizičko i emocionalno iskustvo vašeg života – porod.

Radionicu će u Navi održati jedna od vodećih Londonskih joga učiteljica Petra Mitidieri, rođena zagrepčanka sa boravištem u Londonu. Petra se počela baviti jogom 1996., a podučava je u Londonu od 2000. Ashtanga Vinyasa Yogu (Power Yogu) učila je direktno od Johna Scotta od 2001. do 2005., kada se preselio u Novi Zeland. Također je imala sreću pohađati satove kod Pattabhi Joisa za vrijeme njegovih poslijednjih posjeta Londonu. Osim Ashtange, Petra prakticira Iyengar yogu, čiju preciznost u fizičkoj izvedbi joga pozicija uključuje u svoj stil poduke. Najveći utjecaj na njeno sadašnje podučavaje ima "učitelj nad učiteljima", Aadil Palkhivala, kod kojeg se redovno usavršava. Petrino podučavanje se temelji na individualnom pristupu svakom polazniku. Osnovne karakteristike njezinog učenja su: visoko motiviranje njenih polaznika i nazovimo to holističko inteligentan pristup u vježbanju joga poza (prioritet je prevencija ozljeda). Petra je podučavala mnoge današnje učitelje joge, koji još uvijek pohađaju njene satove. Petra je također doktor strojarstva, doktorirala na Imperial Collegeu u Londonu. Konzultantica je jednog od vodećih proizvođača kugličnih ležajeva na svijetu, tvrtke SKF. Pripreme za porođaj s jogom - 24. veljača od 9 do 12 sati Radionica će vas pripremiti za najčudesnije fizičko i emocionalno iskustvo vašeg života - porod. Tijekom tri sata naučit ćete kako razviti svjesnost o dahu i kako ga koristiti tijekom trudova. Kako biti u pravilnom položaju i tako smanjiti bolove u donjim leđima, kako njegovati snažno ali istodobno i nježno vježbanje joge koje će vam pomoći da se brže oporavite nakon poroda, i mnogo više. Petra, majka dvoje djece podučava metodu Porođajnog svjetla u Londonu poslijednje četiri godine. Metodu je naučila od vodeće prenatalne učiteljice na svijetu, Dr. Francoise Freedman. Njezin je cilj ojačati žene da se suoče sa porodom uz pomoć znanja, snage i izdržljivosti koja se dobiva uz pomoć joge. Više: Nava joga & pilates studio

Zagađeni zrak ubija inteligenciju

Djeca koja žive u četvrtima s gustim prometom imaju niži kvocijent inteligencije i postižu lošije rezultate na testovima inteligencije i pamćenja od djece koja udišu čist zrak.

Posljedica onečišćenja zraka na inteligenciju slične su onima uočenima kod djece čije su majke pušile deset cigareta dnevno u trudnoći ili kao kod djece koja su bila izložena olovu, rekla je agenciji Reuters dr. Shakira Franco Suglia s harvardske škole javnog zdravlja, glavni autor studije. Dok je učinak zagađenja na kardiovaskularni i respiratorni sustav široko proučavan manje se zna kako udisanje onečišćenog zraka može utjecati na mozak, pišu Suglia i njen tim u časopisu American Journal of Epidemiology. U istraživanju su ona i njene kolege proučile 202 djece iz Bostona osam do 11 godina starosti kao i studiju o pušenju kod trudnica. Istraživači su povezali nekoliko mjera za kognitivne funkcije s procijenjenom izloženošću djece čađi nastale izgaranjem goriva, posebice kod vozila na dizelsko gorivo. Što su djeca bila više izložena čađi niži je bio njihov rezultat na ispitivanjima inteligencije. Kada su istraživači rezultate uskladili i sa čimbenicima kao što su obrazovanje roditelja, jezik koji govore kod kuće, težina pri porodu i izloženost duhanskom dimu, veza je i dalje postojala. Primjerice, velika izloženost ostacima izgaranja goriva povezana je s padom IQ-a prosječno od 3,4 bodova. Djeca koja su izrazitije izložena zagađenju lošije su rezultate postigla i na testu rječnika, pamćenja i učenja. "To je u okviru izlaganja duhanu tijekom trudnoće i izlaganja olovu", rekla je Suglia u razgovoru. Ona je istaknula da je zagađenje uzrokovano prometom povezano i s brojnim drugim štetnim posljedicama i da, osim selidbe iz područja s gustim prometom, ljudi glede toga ne mogu mnogo učiniti.