Sajam zdrave prehrane i ljekovitog bilja

U Dubrovniku uskoro kreće mediteranski sajam zdrave prehrane i ljekovitog bilja. Zanimaju li vas i GM slobodne regije Europe i razvoj ekološke poljoprivrede?

U Dubrovniku će se od 4. do 6. travnja održati V. mediteranski sajam zdrave prehrane i ljekovitog bilja. U sklopu sajma održat će se i Druga mediteranska konferencija o organskoj agrikulturi, a bit će održano i nekoliko okruglih stolova, među ostalim o povezivanju županije u mrežu GM slobodnih regija Europe, zatim o visokoškolskom obrazovanju za ekološku poljoprivredu, o ekološkom maslinarstvu, te o stvaranju jadranskoga znaka ekološkoga proizvoda visoke kvalitete. Također će se raspravljati i o strategiji razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj. Uz brojne izlagače na sajmu će sudjelovati i predstavnici ministarstava poljoprivrede i gospodarstva te brojni gospodarstvenici iz mediteranskih zemalja.

Psiha je ključna za srce

Američki kardiolozi ukazuju da su psihološki problemi, stres i tjeskoba ključni faktori koji pridonose razvoju kardiovaskularnih bolesti. Pobijedite li stres šanse su vam za 60 posto bolje.

Osobe koje uspijevaju smanjiti razinu stresa ili ga drže pod nadzorom imaju 60 posto manje izgleda da dožive srčani udar i da podlegnu bolesti od onih koji su nervozni i ne mogu se kontrolirati, prema studiji objavljenoj ovog vikenda. Od 516 srčanih bolesnika koji su sudjelovali u istraživanju, 44 je preživjelo srčani napad, a 19 je umrlo u 3 do 4 godine njihova praćenja, rekao je Yinong Young-Xu iz Zaklade Lown za srčano-žilne bolesti u Massachusettsu. On je glavni autor radova koji su predstavljeni na 57. godišnjoj konferenciji Američkog društva kardiologa (ACC) koje se od 29. ožujka do 1. travnja održava u Chicagu, u državi Illinois. "U ranijim istraživanjima se psihološki stres, bilo da je uzrokovan depresijom ili nervozom, povezivao s napredovanjem ateroskleroze, nastankom tromboze (stvaranja ugrušaka) u arterijama i pojačanim rizikom od srčane aritmije", istaknuo je Young-Xu. No, dodaje, "malo je bilo istraživanja koja su nastojala otkriti je li moguće poboljšati kardiovaskularno stanje osobe tako što će se utvrditi njezino psihološko stanje i antidepresivima i psihoterapijom smanjiti simptomi depresije i uznemirenosti". Najnovija studija trebala bi potaknuti kardiologe da u liječenje srca i krvnih žila ne zanemare ni psihološke probleme svojih bolesnika, upozorava Young-Xu

Japanci bez gena za rak

Britanski su znanstvenici uspjeli otkriti još tri gena koja povećavaju rizik od nastanka raka debelog crijeva, među kojima je jedan karakterističan za Europljane, a u Japanaca ga nema.

Britanski znanstvenici Sveučilišta Edinburgh ustvrdili su da jedan od otkrivenih gena povećava rizik za obolijevanje od raka debelog crijeva kod osoba koje su europskog podrijetla, no ne i kod Japanaca, a rezultate istraživanja objavili su u listu Nature Genetics. S otprije poznata četiri gena koja se povezuju s rizikom od obolijevanja od ove vrste raka, znanstvenici se nadaju da će uskoro uspjeti otkriti načine kojima bi se predvidjelo koje su osobe u posebno rizičnoj skupini. Nadaju se da će kod nekih bolest uspjeti otkriti ranije, a kod nekih osoba u potpunosti izbjeći njezinu pojavu. Rak debelog crijeva najčešće se otkrije tek nakon što se bolest razvije, što smanjuje izglede pacijenta za uspješnim liječenjem. No saznanje o tomu koja vrsta gena povećava rizik od razvoja ove vrste karcinoma liječnicima će omogućiti preventivno liječenje. Britanski su znanstvenici došli do zaključka da je jedna od novootkrivenih genskih mutacija karakteristična za osobe koje imaju europsko podrijetlo, no, zanimljivo je da se ista mutacija ne javlja kod Japanaca koji su zbog toga općenito rezistentniji na pojavu bolesti, što se prije pripisivalo njihovu zdravom načinu prehrane. "Istraživanje genetske povezanosti s pojavom raka debelog crijeva kod određene populacije vrlo je važno. Sada ćemo moći točno objasniti zbog čega je kod nekih naroda ova bolest zastupljenija, a kod nekih rjeđa i u skladu s tim poboljšati liječenje", rekla je dr. Lesley Walker iz Cancer Research UK.

Trbuh ili mozak?

Sagnite glavu. Vidite nožne prste? Ako vam je trbuh zaklonio pogled, uskoro bi mogao zamagliti i vašu memoriju. Salo na trbuhu za 80 posto povećava rizik od pojave Alzheimerove bolesti.

Imati veliki trbuh u 40-ima povećava rizik od pojave Alzheimerove bolesti i drugih demencija desetljećima kasnije, sugeriraju rezultati nove studije. Ukupna težina nije najvažnija. Debljina u srednjim godinama povećava pojavu staračke demencije, no posebno je opasno masno tkivo nataloženo na području trbuha. Riziku su izložene i osobe koje općenito nisu pretile no imaju poveći trbuh. Salo na trbuhu već se prije povezivao s rizikom za pojavu dijabetesa, moždanog udara i srčanih bolesti. "Sad tome možemo dodati i demenciju", rekla je autorica studije Rachel Whitmer s Kaiser Permanente Division of Research u Oaklandu, Kalifornija. Njen tim proučavao je 6583 muškaraca i žena u dobi između 40 i 45, tj. njihove preglede u periodu između 1964. i 1973. Tijekom sistematskih pregleda mjeren je opseg struka. Nakon 36 godina kod osoba koje su navršile od 73 do 87 bilo je 1049 slučajeva Alzheimerove bolesti. Je li potrebno stručno mjerenje? Može pomoći no većina ljudi zna ako im je trbuh prevelik, smatra autorica istraživanja.

Uljem bakalara protiv reumatoidnog artritisa

Doza ulja koje se na dan dobiva iz jetara bakalara može znatno smanjiti upotrebu analgetika kod pacijenata s reumatoidnim artritisom, pokazuje novo istraživanje.

Uzimanje 10g ulja dobivenog iz jetara bakalara smanjilo je potrebu za nesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSAID, non-steroidal anti-inflammatory drugs) za 30%, tvrdi se u istraživanju objavljenom u časopisu Rheumatology journal, a provedenom na britanskom sveučilištu Dundee. Zabrinutost zbog nuspojava te skupine lijekova, potaknula je istraživače da pronađu alternativu. Pacijenti su tijekom istraživanja dobivali ili ulje iz jetara bakalara ili placebo, te su nakon 12 tjedana zamoljeni da postupno smanje upotrebu nesteroidnih upalnih lijekova, kao što je ibuprofen. Gotovo 60 pacijenata prošlo je devetomjesečno ispitivanje koje je pokazalo da je 39% pacijenata koji su uzimali ulje smanjilo dnevnu dozu protuupalnih lijekova, u usporedbi sa samo 10% pacijenata koji su uzimali placebo. Smanjenje upotrebe lijekova nije bilo povezano s pogoršanjem bolesti ili povećanjem boli, izjavili su istraživači. Tim istraživača na sveučilištu Dundee, potpomognut kolegama sa sveučilišta Edinburgh, do sada je proveo tri istraživanja koja su pokazala da pacijenti mogu smanjiti upotrebu protuupalnih lijekova kada uzimaju ulje dobiveno od jetara bakalara. Smatra se kako masne kiseline u ribljem ulju imaju prutuupalna svojstva. Izvor: MojDoktor

(Još) samo šest minuta sna

Deseci su studija provedenih o utjecaju sna na mozak, odnosno pamćenje i uglavnom su se znanstvenici složili da je 'najpametnije' duboko, dugo spavanje. Dok se nisu 'probudili'.

Istraživanje njemačkih znanstvenika prodrmalo je uvriježenu pretpostavku da je za aktivan um bitan dugačak, dubok san. U novom broju New Scientista objavljena je studija koja govori suprotvno - potrebno je tek šest minuta da se mozak vrati u formu! Znanstvenici sa sveučilišta u Dusseldorfu obradili su grupu studenata kako bi ispitali utjecaj sna na njihove memorijske kapacitete. Trebalo je zapamtiti set riječi te se nakon sat vremena podvrgnuti testiranju. Unutar tog sata jedna je skupina studenada dobila mogućnost da odspava do približno šest minuta, dok su ostali ostavljeni budnima. Rezultati su pokazali da je 'uspavana' skupina bolje zapamtila zadane riječi. Do sada se smatralo da procesiranje sjećanja započinje tek u fazi dubokog sna, oko 20 minuta nakon što se zaspe, no ovo je istraživanje pokazalo blagotvorne efekte i ultra kratkog sna. "Koliko smo do sada upoznati, ovo je prvi puta da je ultra-kratki san poboljšao memoriju.", rekao je Dr. Olaf Lahl, voditelj istraživnja, dok je njegov kolega sa Centra za istraživanje sna na Sveučilištu Loughborough, Jim Horne prihvatio rezultat sa zdrškom: "Ideja o poboljšanju memorije u samo šest minuta je jedinstvena, no trebamo biti oprezni s time. Postoji mnogo dokaza koji idu u prilog činjenici da se sjećanja obrađuju puno kasnije u snu."

Većina mladih je pod stresom

Troje od četvero tinejdžera diljem svijeta, a u Hrvatskoj njih čak 83 posto, osjeća da su pod velikim pritiskom, u prvom redu odraslih i roditelja, ali i ostalih vršnjaka i prijatelja.

Istraživanje je prošle godine GfK Roper Reports Worldwide proveo u 31 zemlji, a po rezultatima koje je predstavio GfK Hrvatska, odrasli nemaju monopol nad stresom. S tvrdnjom da su "mladi pod velikim pritiskom da rade stvari za koje odrasli misle da moraju", u Hrvatskoj se djelomično ili u potpunosti slaže 83 posto ispitanika u dobi od 13 do 19 godina. Hrvatska se tako nalazi na sedmom mjestu, prilično blizu svjetskom prosjeku, koji doseže visokih 77 posto. Najveći je postotak mladih koji osjećaju roditeljski pritisak u SAD-u (90 posto), Kanadi i Velikoj Britaniji (po 86 posto), te Madžarskoj (85 posto). Najmanje pritisak odraslih osjećaju mladi u Japanu (38 posto) i Indoneziji (37 posto). Da su prisiljeni raditi ono što traže njihovi prijatelji, u Hrvatskoj smatra 51 posto ispitanika, što je također blizu svjetskog prosjeka od 58 posto. Kao i u pogledu prije navedenih, s tom se tvrdnjom najviše mladih slaže u SAD-u (84 posto), Kanadi (77 posto), Velikoj Britaniji (75 posto), a najmanje opet u Japanu (27 posto) i Indoneziji (26 posto), pokazuju rezulati istraživanja koje je objavio GfK Hrvatska.